Lagebeschreibung

Pučišća su najveće bračko naselje, nepatvorenih odlika mediterana, čiji bijeli krovovi stvaraju pravi ambijetalni ugođaj.

Smještena na sjevernoj obali otoka Brača, blage klime izvanredno su mjesto za odmor tijekom cijele godine.

U Pučišćima možete uživati kupajući se u kristalno-bistrom moru, u predivnoj uvali, ekološkoj hrani, poznatim Bračkim specijalitetima, Bračkoj janjetini, domaćem vinu, vrhunskom maslinovom ulju...

Pučišća su idealno mjesto za odmor daleko od gradskih gužvi i uživanje u preljepoj prirodi.

Ukoliko ste zaljubljenik aktivnog odmora, u Pučišćima, te u neposrednoj blizini samog mjesta idealni su uvjeti za biciklizam, jedrenje na dasci, paragliding, skijanje na moru, ronjenje ...

Ovo je naselje naviklo na udare mašklina u škrapu, na neposlušno veslo po buri i na tešku polugu i mlat što cijepaju blokove kamena u pučiškim kamenolomima.

Pučišća su i kuće, i crkva i valovi i vjetar i osama. Ona posebna, otočka, teška, fjakasta, preko puta nekog, možda velikog svijeta.

Pučišća su naselje nastalo na kamenu, po kamenu i od kamena. Ovdje je kamen početak i kraj, mjera svih stvari.
Sa 1706 stanovnika, uz Supetar, najveće su bračko naselje nepatvorenih mediteranskih obilježja, čiji bijeli krovovi stvaraju pravi ambijentalni ugođaj.

Pučišćani kažu da se njihovo naselje zvalo Spužišće jer su se njihovi preci spustili (spuzili) iz srednjovjekovnih naselja Straževnika i Pražnica.

Pučišća su međutim, nastala od pohrvaćene latinske riječi puteus (puč), koja znači studenac koji se nalazio u današnjim Solinama gdje se miješa slana i slatka voda (bočata).

U dnu Stipanske luke na skladnom mediteranskom groblju nalazi se začetak Pučišća u starokršćanskoj crkvici s krstionicom. Stipanska luka dobiva ime po crkvi sv. Stjepana Prvomučenika.

Novija arheološka istraživanja i konzervacija crkve otkrila su u crkvi apsidu ranokršćanske crkve iz
6. st., s tri zazidana prozora, trijumfalnim lukom i tragovima freska ukrasa, oponašanja mramora. Otkriveni su i ostaci zidova broda ranokršćanske crkve. Na položaju današnjeg groblja, u srednjem vijeku, bio je veličanstveni benediktinski samostan.

Arheološki nalazi kao što je Jupiterov žrtvenik i rimska nadgrobna stela svjedoče o Pučišćima kao malenoj rimskoj naseobini u Stipanskoj luci.

Izgradnja naselja u pučiškoj uvali počela je negdje nakon 1420. godine kad su prestale opasnosti od stalnih napada gusara. Međutim ne zadugo. Nakon 1462., Pučišćanima su zaprijetili Turci, koji vladaju Neretvom i primorjem, ali uzmaka nije bilo. Mjesto je već bilo formirano, pa je valjalo misliti na obranu. Pučišćani podižu kaštele. Prvi, do danas očuvan i obnovljen, kaštel Ciprijana Žuvetića 1467., a potom Aquila, Prodić, Mladinić, Pinešić, Andrijević-Ivelić, Davidović, Čipčić, Bokanić i dr. Trinaest njih, trinaest utvrda, trinaest ljepotica od kojih su neke sačuvane do danas (npr. Kaštel Ciprijana Žuvetića uz koji se nalazi renesansna palača, Akvilin kaštel i kaštel obitelji Dešković). Odatle Pučišćima ime Luka kula. U mletačkim ispravama od 1600. nazivaju se castrum. Nijedno bračko mjesto nije bilo tako uvrđeno. Upravo je ovdje, u zapadnom rukavcu uvale uokolo kaštela, stvoren nukleus sadašnjega naselja.

Pučišća s vremenom izrastaju u kulturno središte Brača.

Pučišća su graditeljski također vrlo zanimljiva. U samom podanku luke nastale su prve građevine stilskog graditeljstva. Međutim sila zakon mijenja. Pritisnuti stalnom opasnošću s mora, umjesto renesansnih zgrada grade se obrambeni kašteli.

Jedinstvo i sklad obrambenih objekata, renesansnih oblika i baroknih zgrada s ambijentima ruralnog, težačkog karaktera daju Pučišćima posebnu draž i kolorit mediteranskoga naselja.